Koja je obećanja Trump ispunio?

Njegovi pristaše možda imaju dojam da je posljednjih 12 mjeseci proletjelo, promatrajući kako njihov predsjednik koristi punu moć države protiv onoga što smatraju duboko ukorijenjenim problemima američkog društva.

Za one koji su glasali za Kamalu Harris, protekla godina mogla se činiti kao vječnost, dok su svjedočili sve snažnijem djelovanju agenata ICE-a i rušenju čitavog krila Bijele kuće.

Već se 20. siječnja prošle godine moglo zaključiti da će biti sadržajno jer je netom inaugurirani Trump održao najduži inauguracijski govor u modernoj američkoj povijesti. Pritom je obećao smanjenje ilegalne imigracije, borbu protiv inflacije, okončanje stranih ratova i reformu pravosudnog sustava.

Koliko je od toga ostvario u prvoj godini mandata? Je li riječ o uspjehu MAGA politike ili o neispunjenim obećanjima? Sky News je napravio detaljnu analizu.

Ekonomija

"Uputit ću sve članove svog kabineta da iskoriste goleme ovlasti koje imaju kako bi porazili rekordnu inflaciju i brzo snizili troškove i cijene. Smanjit ćemo cijene energije, ponovno napuniti naše strateške rezerve do vrha i izvoziti američku energiju diljem svijeta", izjavio je, a potom najavio i carine:

"Ogromne količine novca slijevat će se u našu riznicu iz inozemstva, američki san uskoro će se vratiti i cvjetati kao nikada prije."

Cijene goriva i hrane bile su jedno od ključnih obilježja Trumpove kampanje 2024. Iako može tvrditi da je ostvario određeni napredak, inflacija tijekom njegova drugog mandata zasad nije značajno usporila.

Najnoviji podaci za prosinac pokazuju stopu od 2,7 posto, tek neznatno nižu od 2,9 posto u prosincu 2024., za vrijeme Bidenove administracije. Obje su brojke i dalje znatno iznad cilja američke središnje banke od dva posto godišnje.

Ipak, inflacija je u travnju pala na najnižu razinu u više od četiri godine, na 2,3 posto, prije nego što je ponovno počela rasti.

Trump je, pozivajući se na najnovije podatke, ustvrdio da je "inflacija poražena", no osjećaj građana u njihovim novčanicima možda govori drukčije. Inflacija je posebno visoka kod električne energije (6,7 posto), što snažno pogađa kućanstva tijekom hladne zime.

Cijene hrane također rastu iznad prosjeka, osobito mesa, ribe i jaja, koji su u prosjeku 3,9 posto skuplji nego prije Trumpova dolaska na vlast, kao i usluge prehrane izvan kuće, koje su 4,9 posto skuplje nego prošle godine.

Amerikanci troše više nego ikada na zdravstvenu skrb, 5,3 bilijuna dolara u 2025., u odnosu na 4,9 bilijuna godinu ranije.

Zakon nazvan "Jedan veliki lijepi zakon" (Big Beautiful Bill) donio je široke rezove u programu Medicaid, zdravstvenom osiguranju za siromašnije Amerikance.

No, Heather Hurlburt, šefica kabineta američkog trgovinskog predstavnika u Bidenovoj administraciji, istaknula je Trumpova obećanja o carinama i ukidanju ograničenja za bušenje nafte kao primjere ispunjenih obećanja.

"Po tom kriteriju, bio je vrlo uspješan. No ako ga sudite prema onome što je obećao Amerikancima, cijene nisu pale, inflacija nije pala, proizvodnja nije porasla, a životni standard nije se poboljšao."

Što se carina tiče, Hurlburt kaže da one nisu dovele do inflacijskog skoka na koji su upozoravali Trumpovi kritičari. A jesu li donijele "ogromne količine novca" u američku riznicu, kako je obećao?

Procjenjuje se da bi prihodi od carina, na godišnjoj razini za 2025., mogli iznositi oko 330 milijardi dolara.

"To jest velik iznos novca", kaže Hurlburt, dodajući da je manji nego što bi mogao biti zbog brojnih izuzeća u carinskom režimu. "Ne želim to umanjivati, ali, primjerice, to ne nadomješta porezne rezove provedene prošle godine."

Imigracija

"Sav ilegalni ulazak odmah će biti zaustavljen, a započet ćemo proces vraćanja milijuna i milijuna kriminalnih stranaca ondje odakle su došli. Naložit ću našoj vladi da iskoristi punu i golemu snagu saveznih i državnih snaga reda kako bi uklonila strane bande i kriminalne mreže koje donose razorni kriminal na američko tlo", izjavio je Trump.

Po stupanju na dužnost je proglasio izvanredno stanje na južnoj granici i ondje rasporedio tisuće vojnika kako bi je osigurao. Za provedbu imigracijske politike izdvojeno je čak 75 milijardi dolara, uključujući dosad nezabilježen proračun za ICE, agenciju čije je djelovanje znatno intenzivirano.

Prelasci granice s Meksikom pali su na najnižu razinu u posljednjih nekoliko godina, s 96.033 osobe u prosincu 2024. na samo 11.710 u veljači, prvom punom mjesecu Trumpova mandata. Od tada se brojke kreću oko 10.000 mjesečno.

Što se deportacija tiče, Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) tvrdi da je u 2025. deportirano više od 622.000 ljudi, dok podaci ICE-a navode znatno manju brojku, oko 352.375. Podaci o deportacijama granične policije nisu dostupni.

Stvarna brojka vjerojatno je negdje između, no deportacije su pod Trumpom vjerojatno više nego ranije, ali ne drastično više. U 2024., pod Bidenom, deportirano je 597.450 osoba, uključujući prisilne i administrativne povratke.

DHS također tvrdi da je gotovo dva milijuna imigranata od siječnja 2025. dobrovoljno napustilo SAD, takozvanim "samodeportacijama", uz poticaje poput tisuću dolara u gotovini i plaćene avionske karte.

Slika je nejasna jer ne postoji jedinstvena definicija deportacije, a SAD koristi više različitih pokazatelja za odlazak ljudi iz zemlje, dobrovoljno ili ne, koji se ne objavljuju redovito.

Pod Bidenovom administracijom naglasak je bio na pritvaranju kriminalaca, koji su imali deset puta veću vjerojatnost da će završiti u pritvoru ICE-a.

Trump je obećao deportaciju "milijuna i milijuna stranaca kriminalaca", no najnoviji podaci ICE-a pokazuju da tek svaka četvrta osoba u imigracijskom pritvoru ima kaznenu presudu.

"Imigracija je apsolutno u središtu njegova mandata", rekla je Doris Meissner, bivša šefica imigracije u administraciji predsjednika Billa Clintona.

"Samo zato što ne doseže milijun deportacija ne znači da nije učinio sve kako bi ispunio obećanja o masovnim deportacijama."

Dodaje i da se Trump, u područjima u kojima nije uspješan, uvijek vraća izrazito antiimigrantskoj retorici.

Meissner, danas viša suradnica i direktorica u think tanku Migration Policy Institute, smatra da je pokrenuo niz poteza u okviru masovnih deportacija koji su bez presedana.

Upitana jesu li njegove imigracijske mjere trajno promijenile Ameriku, odgovorila je: "To je ključno pitanje. Na nekim razinama nije nepovratno, ali ne postoji ni jednostavno rješenje."

Sukobi

"Naše oružane snage moći će se usredotočiti na svoju jedinu misiju: poraziti američke neprijatelje. Uspjeh ćemo mjeriti ne samo bitkama koje dobijemo, već i ratovima koje završimo. I, možda najvažnije, ratovima u koje nikada ne uđemo. Moje najponosnije nasljeđe bit će ono mirotvorca i ujedinitelja", vikao je s govornice Trump.

Bio je to neobičan prizor. Stajao je u pozlaćenom Ovalnom uredu, držeći jednu od najprestižnijih svjetskih nagrada, Nobelovu nagradu za mir.

Nije tajna da je za tom nagradom čeznuo godinama, ogorčen što ju je Barack Obama dobio još 2009.

Je li to bio kraj njegove dugogodišnje potrage za Nobelom? Ne baš, jer medalja koju je držao nije bila njegova.

Nagradu mu je uručila njezina stvarna dobitnica, venezuelanska oporbena čelnica María Corina Machado, nakon što je Trump pokrenuo vojne udare na njezinu zemlju i zarobio njezina čelnika.

Teško da bi se to moglo opisati kao čin mirotvorca.

Ipak, Trump tvrdi da je okončao osam ratova ili, kako je rekao u listopadu, "u prosjeku jedan mjesečno".

"Treba priznati zasluge ondje gdje postoje: posredovanje u mirovnom sporazumu između Armenije i Azerbajdžana istinsko je postignuće", rekao je dr. Theo Zenou iz think tanka Henry Jackson Society.

Dvije zemlje bile su u gotovo 40-godišnjem sukobu oko statusa Nagorno-Karabaha prije potpisivanja mirovnog sporazuma u Bijeloj kući.

No drugi mirovni dogovori koje Trump pripisuje sebi bili su znatno manje uspješni, poput onih između Tajlanda i Kambodže ili pobunjenika koje podupire Ruanda i Demokratske Republike Konga, gdje su sukobi nastavljeni.

Tu su, naravno, i ratovi u Ukrajini i Gazi, koji su u proteklih 12 mjeseci odnijeli goleme ljudske žrtve i izazvali humanitarne katastrofe.

Sve to unatoč njegovu obećanju da će rat u Ukrajini riješiti u 24 sata. U Gazi trenutačno postoji krhko primirje, no stradavanje Palestinaca nije prestalo.

"Trump je u potpunosti podbacio kao mirotvorac", rekao je Benjamin Friedman iz think tanka Defence Priorities.

"Njegova želja za mirom je stvarna, ali nije bila popraćena uspjehom pa ni stvarnom predanošću tom cilju."

Dodaje da Trumpu nedostaju fokus i strpljenje potrebni za postizanje mira u složenim okolnostima poput Ukrajine.

"To je nešto sasvim drugo od potpisivanja i preuzimanja zasluga za dogovore koji su već, manje-više, završeni i zahtijevaju malo truda i političkog kapitala."

Unatoč obećanju o okončanju "vječnih ratova", Trump je pokazao spremnost koristiti američku vojnu silu za prisilu i izravnu intervenciju.

To uključuje odluku bez presedana o bombardiranju iranskih nuklearnih postrojenja, spektakularno zarobljavanje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, kao i prijetnje u vezi s preuzimanjem Grenlanda.

Prema podacima organizacije ACLED, Trumpova druga administracija u prvoj godini provela je ili sudjelovala u 672 zračna i bespilotna napada. To je gotovo jednako broju napada tijekom čitava četverogodišnjeg mandata predsjednika Bidena, kada ih je bilo 694.

Pravosuđe

"Više nikada golema moć države neće biti oružje za progon političkih protivnika. Nešto o čemu ponešto znam. Pod mojim vodstvom vratit ćemo pravednu, jednaku i nepristranu pravdu u skladu s ustavom."

Trump je često govorio o vlastitom progonu tijekom Bidenovih godina, nazivajući sudske postupke protiv sebe "lovom na vještice".

No podaci sugeriraju drukčiju sliku. Prema istraživanju agencije Reuters iz studenoga, od Trumpova povratka na vlast najmanje 470 osoba, organizacija i institucija bilo je meta odmazde, u prosjeku više od jedne dnevno.

U najmanje 247 slučajeva radilo se o osobama ili subjektima koji su izrijekom imenovani, bilo od strane samog Trumpa, njegovih suradnika ili u službenim dokumentima.

Među istaknutim imenima nalaze se bivši ravnatelj FBI-a James Comey, senator Mark Kelly i predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell.

Bijela kuća odbacuje tvrdnje o osveti, navodeći da su istrage i optužnice protiv političkih protivnika legitimne korekcije politike i nužne istrage mogućih nezakonitosti.

Preimenovanja

"Uskoro ćemo promijeniti ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev i vratiti ime velikog predsjednika Williama McKinleyja planini McKinley, ondje gdje pripada."

Usred snažne retorike o imigraciji i stranim ratovima pojavila se i pomalo zbunjujuća najava.

Trump je obećao preimenovati Meksički zaljev, vodeno područje južno od Teksasa i sjeverno od Meksika, što je brzo i učinio izvršnom uredbom nakon inauguracije.

Naziv je bio u uporabi više od 400 godina.

Meksiko ističe da je naziv Meksički zaljev međunarodno priznat i stoljećima korišten kao pomorska navigacijska referenca.

Google Maps sada američkim korisnicima prikazuje novo ime, dok međunarodni korisnici vide "Meksički zaljev (Američki zaljev)".

Agencija Associated Press, koja ima globalnu publiku, odlučila je koristiti izvorni naziv, uz napomenu o novom imenu.

Bijela kuća obavijestila je agenciju da će joj biti zabranjen pristup Ovalnom uredu ako ne uskladi uredničku politiku s Trumpovom uredbom.

U međuvremenu, najviša planina u SAD-u ponovno nosi ime Mount McKinley, nakon još jedne Trumpove izvršne uredbe.

Barack Obama je 2015. promijenio ime planine u Denali, njezin izvorni naziv na jeziku starosjedilaca Aljaske.

Predsjednik William McKinley vodio je SAD u razdoblju ekspanzionizma, kada su Havaji, Guam i Portoriko postali američki teritoriji.

S obzirom na Trumpovu otvorenu želju da prisvoji Grenland, postavlja se pitanje je li ovo naizgled neobično preimenovanje geografskog obilježja bilo nagovještaj onoga što slijedi...